Zašto mršaviti?

Dr. med. Branka Kandić Splavski

Specijalsit obiteljske medicine i klinički farmakolog

Privatna ugovorna ordinacija obiteljske medicine Osijek

Kralja Petra Krešimira IV 6, Osijek

 

Hraniti se, jedan je od uvjeta za život, što svi znamo. Refleksno, već od prvih gutljaja majčina mlijeka, glad nas tjera da zadovoljimo tu jednu od osnovnih potreba.Prirodno, proces hranjenja i potreba za energijom u nama su fino izregulirani i kada bi bili usredotočeni samo na taj intuitivni obrazac, pretilosti ne bi bilo.

Ali...

Kada pogledamo oko sebe u životinjski svijet; životinje koje žive u potpunoj slobodi, po iskonskim obrascima svoje vrste, nisu pretile, niti debele.

Tek kad ih „dohvati“ ljudska ruka i započne ih hraniti po svojim mjerilima, bilo da se radi o kućnim ljubimcima , bilo da se radi o domaćim životinjama, javlja se problem prekomjerne tjelesne težine.Očito, greška je u nama.

Ne jedemo hranu u potrebnim obrocima, niti u potrebnim razmacima, nego ili jedemo stalno ili neravnomjerno i u ramacima i u količini. Hrana je izložena svuda oko nas i neprestalno nam je ponuđena; na ulici, na pultovima, u autu, u kinu, na radnom mjestu,na putu..., non stop nas mami i zove da ponovimo njezin okus u ustima.A, industrija hrane se itekako brine da ti okusi budu praćeni čežnjom ovisne ugode.Taj obrazac se ponavlja i ustostručuje već od najranijih dana, već od prvih „kašica“.

 

I nije niti čudno da su pretilost i debljina uzeli toliko maha.Jedemo i očima i njuhom i mozgom i ustima i želucem.Rezultat svega toga se vidi u zrcalu i na vagi, a koje su sve, stvarne negativne posljedice?Tjelesne i psihičke?

Krenimo od psihičkih: izobličeno tijelo, nezgrapan hod, posprdni pogledi, izrugivanje, neukusne dosjetke iz okoline, dakako, da su izvor teških kompleksa, koji nerijetko vode u osamljenost, socijalnu izolaciju, depresiju, pa i autodestrukciju.

Pogled na odjeću normalnih veličina, doba kupanja, plaže i kupaćih kostima dovoljan su „okidač“ nesigurnosti, tuge i  depresivnih epizoda.Utjeha se, nerijetko, potraži u podizačima serotonina, u slatkišima, slasticama i začarani krug posljedica i uzroka se zatvara. Ovisnost o alkoholu, duhanu, drogi, našla je svoj znanstveni medij, a ovisnost o hrani, kao i njene posljedice kliznule su u domenu tjelesnog, čini mi se, pa odtud i neuspjeh svekolikih dijeta koje se bave isključivo pukim fizičkim (ne)unosom hrane.Duševna bol „bucmaste“ osobe, kolikogod, prividno veselo nosila svoje poveće obline, nikako nije zanemariva posljedica viška kilograma. Dapače, čini mi se veoma važnom, pa sam je i stavila na vodeće mjesto.

Povećana težina tijela negativno se odražava na sustav koji to tijelo i nosi, dakle na naše kosti i zglobove. Poglavito stradava hrskavica koljena (osteoartritis), a i palčanih zglobova stopala. Bol, ukočenost, ograničena pokretljivost najčešći su znaci preopterećenog lokomotornog sustava, koji postepeno progrediraju u deformacije.

Dakako da trpi i žilni sustav našega tijela. Arterije bivaju sužene usljed kolesterolskih naslaga, a vene, naročito potkoljenica, usljed nemogućnosti normalnog povratka venske krvi ka srcu, bivaju proširene, izbočene, sklone upalama, trombima , te s atrfičnim promjenama kože iznad njih.

Spomenute naslage unutar krvnih žila, čiji su izvor hrana koja je njima bogata/ maslac, jaja, suhomesnati proizvodi/, smanjuju lumen krvne žile (ateroskleroza) što recipročno, podiže vrijednost tlaka sa svim mogućim, njegovim kasnijim posljedicama: oboljenjima srca i moždanim incidentima. Stalna povišena vrijednost krvnog tlaka, i masnoća u tijelu zahtijevaju adekvatnu medikaciju, a znamo da svaka medikacija, uz očekivana djelovanja, donose i rizik.

 

Šećerna bolest tipa II također je češća u pretilih i debelih osoba, jer je kompletan metabolizam narušen i poremećen.

Disanje u pretilih osoba je također ugroženo.Naslage sala na trbušnoj stijenci odižu dijafragmu, tako da su pluća „stisnuta“ ,a time je i kapacitet pluća znatno reduciran što daje osjećaj gušenja, stezanja u prsištu, te nedostaka zraka i pri manjem naporu.Ukoliko je takva osoba i kronični plućni bolenik (astma, KOPB, kronični bronhitis) tegobe osnovne bolesti su izrazito veće. Hrkanje i isprekidan san također su nemile posljedice debljine, kako za pretilog, tako i za njegovu bližu (ili dalju) okolinu.

Brojna istraživanja u svijetu navode da debljina predstavlja rizični čimbenik i pri pojavi karcinoma (maternice, dojke, žučnog mjehura, prostate).

Estetski problem debljine, sa svojom psihičkom, lošom posljedicom, navela sam u uvodu.

Dakako, biti oznojen, pogužvan, nezgrapan i neelegantan nije ugodno oku i najviše iz tog razloga - eksponencije konfekcijskog broja, ljudi se i odlučuju za MRŠAVLJENJE i na povratak kontrole nad vlastitim tijelom.

Nema razloga da ne probate i Vi; bolje rečeno: dovoljno je opravdanih razloga da to započnete ODMAH.