NUTRICIONIZAM

Dijete - kako odabrati najbolju?

Debljina je nedvojbeno postala globalni problem čije rješavanje ili ublažavanje posljedica iziskuje goleme napore. Danas je također jasno definirano da je debljina bolest koju treba spriječiti i liječiti. Iz navedenog razloga, širom svijeta regrutirani su brojni stručnjaci, liječnici, nutricionisti, psiholozi, praktičari i znanstvenici od kojih se očekuje da zajedničkim snagama otkriju uzrok i rješenje problema eksponencijalnog rasta broja pretilih. Istovremeno, otvorio se velik prostor za zaradu što je rezultiralo poplavom novih redukcijskih dijeta, koje, sve više, umjesto rješenja nude konfuziju onima kojima je pomoć potrebna. Sve češće se postavlja pitanje „Kako odabrati najbolju dijetu?
Za početak, sasvim sigurno je potrebno pobliže se upoznati i procijeniti ponuđene dijete. Stoga, slijedi pregled najčešćih redukcijskih dijeta.
 
     

 

> Pritkinov dijetni plan
> Dijeta dr. Ornisha
> Atkinsova dijeta
> Prehrana u Zoni
> Prehrana po krvnim grupama
> Montignacova dijeta
> Southbeach dijeta

> Sonoma dijeta
> Dijeta dr. Perriconea
> UN dijeta
> Kombiniranje hrane
> Mjesečeva dijeta
> GI dijeta

 

Pritkinov dijetni plan

Većina nas ne pravi neke drastične promjene u režimu prehrane dok nam zdravlje nije ozbiljnije ugroženo. Slično je i bilo s doktorom Nathanom Pritkinom, sve do 50-tih godina prošloga stoljeća kada je zbog dijagnosticirane bolesti srca, kreirao prehranu siromašnu mastima i bogatu prehrambenim vlaknima koju je pratio redovit program tjelesne aktivnosti. Zadovoljan poboljšanjem zdravstvenog stanja koje je primjetio na sebi, osnovao je Pritkinov centar dugovječnosti, te je i ostale osobe koje su patile od sličnih problema upoznao sa svojim, ''Pritkinovim dijetnim planom''.

Pritkinov dijetni plan zahtijeva ozbiljan pristup i predstavlja gotovo u potpunosti vegeterijanski program kojega odlikuje vrlo nizak unos kolesterola, maksimalno izbjegavanje masnoća i visok unos prehrambenih vlakana. Potiče se značajan unos cjelovitih žitarica i povrća dok bi se prerađeni ugljikohidrati, poput bijeloga kruha ili instant riže, te proteini životinjskog podrijetla, trebali u potpunosti izbaciti. Dnevni jelovnik treba podijeliti na šest manjih obroka, a plan prehrane treba slijediti i redovita tjelovježba, barem svakodnevna, 45 minutna šetnja.
Ovaj dijetni plan je popularan medu osobama koje žele smanjiti rizik od kroničnih bolesti. Iako nije primarni razlog za provodenje ove dijete, gubitak tjelesne mase jedan je od poželjih rezultata.

Brojne kliničke studije dokazale su da prehrana siromašna mastima i kolesterolom te bogata prehrambenim vlaknima, u kombinaciji sa redovitom tjelovježbom može blagotvorno djelovati na zdravlje kardiovaskularnog sustava i drugih kroničnih bolesti. Ipak, ono što se zamjera ovom planu prehrane je vrlo ograničen unos masti, oko 10% ukupne unesene energije. Naime, masti su sastavni i potreban dio prehrane čovjeka i o njima ovise brojne važne funkcije organizma poput primjerice iskorištavaja vitamina A, D, E i K, te bi sukladno tome trebale osiguravati 20 - 30% ukupno unesene energije. Takoder, određene masti, primjerice dobro poznate omega-3, dokazano povoljno utječu na zdravlje kardiovaskularnog sustava te bi bilo poželjno poticati, a ne pozivati na ograničavanje njihova unosa.
Pritkinov dijetni plan je primarno vegetarijanski te se očekuje da bi dugotrajne rezultate mogao polučiti uglavnom kod osoba čiji je način života u skladu s načelima vegetarijanstva.

Dijeta dr. Ornisha

Slično kao dr. Pritkin, i dr. Ornish je pri kreiranju dijete na umu u prvome redu imao ublažavanje, pa čak i uklanjanje posljedica bolesti srca. S tim u vezi, prehrana u velikoj mjeri i podsjeca na Pritkinov dijetni plan, a poput svojega kolege, i dr. Ornish je svoj program uokvirio popularnim nazivom ''Dean Ornishev program životnog izbora''.
Prehranu karakterizira nizak unos masti i proteina životinjskog podrijetla, a visok unos cjelovitih žitarica, voća, povrća, graha i sojinih proizvoda u svojem prirodnom obliku. Također, uključuje umjerene količine bjelanjka jaja, mliječnih i sojinih proizvoda s niskim udjelom masti, male količine šećera i bijeloga brašna. Prema tvrdnji dr. Ornisha, ova hrana ima dvostruku vrijednost. Siromašna je tvarima koje mogu biti štetne, a bogata tvarima koje mogu biti blagotvorne za zdravlje srca.
Dr. Ornish vjeruje da uspjeh možemo polučiti ne brojeći kalorije, nego vršeći pravilan odabir onoga što jedemo, pa s tim u vezi hranu dijeli na:
- onu koju bi trebali jesti stalno: grahorice i mahunarke, žitarice, voće i povrće;
- onu koju bi trebali jesti u umjerenim količinama: niskomasne mliječne proizvode - obrano mlijeko, jogurt, sir, i bjelanjke jaja;
- onu koju bi trebali izbjegavati: sve vrste mesa, i bijeloga i crvenoga, perad i ribu, ulja i proizvode koji sadrže velike količine masti (margarin, avokado, masline, sjemenke i orašaste plodove, punomasne mliječne proizvode), šećere i derivate šećere poput meda, melase, kukuruznog sirupa, alkohol i sve komercijalne proizvode koji sadrže više od 2 grama masti po serviranju.

Dr. Ornish predlaže konzumaciju više malih obroka dnevno te redovitu tjelovježbu. Mišljenja stručnjaka o dijeti dr. Ornisha uglavnom se podudaraju s mišljenjima o dijeti dr. Pritkina. Pozitivnim se ocjenjuje poticanje na unos namirnica bogatih prehrambenim vlaknima, podjela unosa hrane na više malih obroka te isticanje važnosti tjelovježbe. S druge strane, stručnjaci zamjeraju nepravedan odnos prema mastima, odnosno, preveliku restrikciju unosa masti kao i činjenicu da ovaj program ne pravi raziku izmedu dobrih (nezasićenih) i loših (zasićenih) masti. U planu prehrane usmjerenom ka održavanju zdravlja kardiovaskularnog sustava, kakav je uostalom plan prehrane dr. Ornisha, posebno apsurdnim se smatra preporuka za potpuno izbacivanje ribe i orašastih plodova. Danas je, naime, poprilično dobro dokumentirano blagotvorno djelovanje spomenutih namirnica na zdravlje srca i krvožilja.

Atkinsova dijeta

Atkinsova dijeta je vjerojatno najpoznatija visokoproteinska/niskougljikohidratna dijeta. Pojavila se u ranim 70-tima prošloga stoljeća, a ime je dobila prema utemeljitelju dr. Robertu C. Atkinsu koji je tvrdio da je moguće konzumirati proteine i masti u neograničenim količinama i pri tome još i mršavjeti. Sve što je potrebno je izbjegvati ugljikohidrate. Princip svojega plana prehrane opisao je u knjizi: Dr Atkins New Diet Revolution.

Ukratko, osobe koje slijede Atkinsov program, prehranu dijele u tri faze. Prva, odnosno uvodna faza traje 14 dana, a karakterizira je vrlo ograničen unos ugljikohidrata, maksimalno 20 grama dnevno. Iz prehrane je u ovoj fazi potrebno isključiti voće, kruh, žitarice, povrće bogato škrobom te mliječne proizvode (izuzev sira, vrhnja i maslaca). Drugu fazu, provođenje dijete i gubitak tjelesne mase, karakterizira eksperimentiranje s ugljikohidratima, odnosno utvrđivanje vrste ugljikohidrata koje je moguće unositi, a da se pri tome ne ugrozi gubitak tjelesne mase. Treća faza, održavanje tjelesne mase, ima za cilj konačno definirati količinu ugljikohidrata koju osoba može unositi, a da pri tome zadrži željenu tjelesnu masu. Po odredivanju optimalne vrste i količine ugljikohidrata, osobama se preporučuje da nadalje, svoju prehranu planiraju u skladu sa definiranim „idealnim“ količinama i vrstama ugljikohidrata. Pri tome, za uspješno održavanje tjelesne mase, za većinu osoba, kritična količina je 60 grama dnevno i nju ne bi trebalo prekoračiti. S obzirom na restrikcije koje ova prehrana zahtijeva, dr. Atkins preporuča redovitu tjelovježbu i unos multivitaminsko-mineralnih pripravaka.

Atkinsova dijeta je je jedna od istovremeno najhvaljenijih i najosporavanijih dijeta, najčešće ovisno o tome tko o dijeti govori. Jedno je sigurno, dijeta, ukoliko je se pravilno pridržava, uistinu osigurava brz gubitak tjelesne mase. Oni, kojima je samo i jedino važno pod svaku cijenu izgubiti višak kilograma tu stavljaju točku. Medutim, oni koji malo razmišljaju i o utjecaju dijete na zdravlje najčešće nisu presretni rezultatima. Zašto? Nekoliko je razloga. Za početak, prvotni entuzijazam zbog brzog gubitka kilograma vrlo brzo hlapi zbog nerijetko lošeg općeg stanja koje prati umor i slabljenje imunološkog sustava. Slijedeće često razočaranje je brz povrat izgubljenih kilograma, naime za većinu osoba je dijeta ipak ''preteška'' da bi je provodili ostatak života. I na kraju, ono što bi zapravo svima trebalo biti polazna točka kod odabira bilo kojeg programa redukcijske dijete, je mišljenje stručnjaka - nutricionista ili liječnika. Naime, većina stručnjaka se slaže da, dugoročno gledano, prehrana dr. Atkinsa nije zdravstveno najprihvatljivija jer visokoproteinska prehrana može za posljedicu imati oštećenje bubrega, a neograničen unos masnoća, što je takoder karakteristika ove prehrane, posljedice na zdravlje kardiovaskularnog sustava.
Postoji izreka ''Revolucija jede svoju djecu''. Možda je sudbina dr. Atkinsa potvrda ovoj izreci, možda je „Nova prehrambena revolucija“ pojela svoje dijete, jer je dr. Atkins, koji je i sam slijedio princip svoje prehrane, 2002. imao srčani udar.

Prehrana u Zoni

Prehranu u zoni osmislilo je biokemičar, Dr. Barry Sears, a odlikuje ju nizak unos ugljikohidrata i visok unos proteina. Ovaj prehrambeni program koncipiran je na način da se modulacijama u prehrani kontrolira razina inzulina, a dopunjena je suplementacijom ribljim uljem sa ciljem poticanja sinteze arahidonske kiseline.
Prema dr. Searsu, ograničavanje unosa ugljikohidrata i njihovo uravnoteženje s proteinima i mastima na način da proteini osiguravaju 30, ugljikohidrati 40, a masti 30% ukupno unesene energije, omogućava tijelu da ude u ''zonu'', stanje koje pogoduje sagorjevanju masnoća, gubitku tjelesne mase, smanjenju stresa, mentalnoj bistrini, rastu razine energije i boljem zdravlju.

Svaki obrok i međuobrok trebao bi biti kreiran u skladu s navedenim omjerom te sadržavati i ugljikohidrate i proteine i masti. Kao izvor ugljikohidrata preporuča se voće i povrće, grahorice i cjelovite žitarice. Idealni izvori proteina su bijelo pileće i pureće meso, nemasno crveno meso, riba, soja, bjelanjak jaja, a pri tome obrok ne bi trebao sadržavati više od 80 - 100 g proteina, a meduobrok ne više od 30 g. Kao dobar izvor masti predlažu se maslinovo i repičino ulje. Dnevni unos hrane treba podijeliti na tri veća i dva manja obroka, a sugerira se vremenski ustaljena konzumacija obroka. Prvi obrok trebalo bi konzumirati unutar jednog sata od buđenja, a potom svaki sljedeći obrok svakih 4 - 6 sati, odnosno meduobrok svaka 2 - 2,5 sata. Obrok ne bi trebao osiguravati više od 500 kcal, a međuobrok više od 100 kcal.
Pozitivne karakteristike ove dijete su poticanje na unos nekoliko manjih obroka dnevno umjesto 1 - 2 velika, skretanje pažnje na važnost unosa tekućine - preporuča se unos barem 8 čaša vode dnevno, te poticanje na unos voća i povrća. Medutim, dijeta je vrlo siromašna kalorijama, a striktna i zbunjujuća priroda ove dijete uvelike otežava njeno provodenje. Takoder treba imati na umu da dugoročno visok unos proteina može ostaviti posljedice na zdravlje bubrega. Rezultat je gotovo nemoguće dugotrajno održavanje tjelesne mase postignute dijetom.

Prehrana po krvnim grupama

Prehrana po krvnim grupama potiče na konzumaciju, odnosno izbjegavanje određene vrste namirnica ovisno o krvnoj grupi koju osoba ima. Dijetu je osmislio Peter J. D'Adamo, doktor naturopat, prema kojemu krvna grupa utječe na ishod procesa probave.
Prehrana po krvnim grupama bazira se na teoriji da, proteinu slična komponenta - lektin - u osoba sa različitim krvim grupama polučuje različito, štetno djelovanje na zdravlje. Kako bi pomogao osobama da lakše izbjegnu konzumiranje lektina koji nisu kompatibilni njihovim krvnim grupama, dr. D'Adamo je kreirao listu namirnica koje se preporučaju, i listu onih koje je potrebno izbjegavati, ovisno o krvnoj grupi.

Ukoliko ste krvna grupa 0, prema principu prehrane po krvnim grupama, najviše koristi ćete imati od nemasnog mesa, piletine i ribe. S druge strane, poželjno bi bilo izbaciti žitarice, kruh, mahunarke i grahorice, mlijeko i mliječne proizode, kupus, prokulice i kukuruz.
Krvna grupa tipa A najviše će se „okoristiti“ vegetarijanskom prehranom posebno obogaćenom sojom, žitaricama i organski uzgojenim povrćem. Iz prehrane bi trebali eliminirati sve mesne proizvode, punomasne mliječne proizvode, paprike, rajčice, tropsko voće i citruse. Prema dr. D'Adamu, krvna grupa B ima tolerantan probavni sustav te osobe ove krvne grupe mogu uživati u niskomasnim mliječnim proizvodima, mesu, no, s druge strane uputno bi bilo izbjegavati pšenicu, kukuruz, rajčice i leću. U potpunosti bi trebali izbaciti školjke, šunku i slaninu. Osobe krvne grupe AB, pak imaju osjetljiv probavni sustav i trebale bi izbjegavati piletinu, govedinu i svinjetinu, a uživati u plodovima mora, soji, mliječnim proizvodima i većini plodova.
Ono što se se mora priznati dr. D'Adamu je jako dobar odabir namirnica koje se preporučaju za sve 4 krvne grupe. On sugerira svježe i nepreradene namirnice i raznoliku prehranu. Ipak, dublja analiza prehrane pojedinih krvni grupa ne izaziva preveliko oduševljenje budući da su određene krvne grupe posebno zakinute na nutrijentima (primjerice grupa 0). Također, ovaj princip prehrane isključuje čitave kategorije hrane, pa onda bi bilo uputno i takav način prehrane ''isključiti'' kod djece, adolescenata, trudnica, dojilja i starijih osoba. I na kraju, nije olakotna okolnost planirati jelovnik kako to sugerira dr. D'Adamo za obitelj čiji članovi imaju različite krvne grupe.

Montignacova dijeta

Michael Montignac osmislio je metodu mršavljenja (sročenu u knjigu ''Jedem, dakle mršavim'') koja je umjesto baziranja na brojanje kalorija, usmjerena na ugljikohidrate i glikemijski indeks hrane. Osnovna je teza metode odabir namirnica niskog glikemijskog indeksa (znači onih namirnica koje ne uzrokuju nagli porast glukoze u krvi) te njihovo pravilno kombiniranje. Dijeta se sastoji od dvije faze: gubitak tjelesne mase i stabilizacija i održanje adekvatne tjelesne mase.

U prvoj je fazi naglasak na uzimanju tzv. ''dobrih'' ugljikohidrata, a to su oni čiji je glikemijski indeks 35 ili manji. Cilj je da obroci ne uzrokuju velike fluktuacije u razini šećera u krvi. Osim što je potrebno pažljivo odabirati proteine i masti, neke kombinacije poput masti i ''loših'' ugljikohidrata (onih sa glikemijskim indeksom većim od 35) ili ugljikohidrata sa životinjskim proteinima nisu dopuštene. Potiče se unos maslinovog ulja i masne ribe jer sadrže ''dobre'' masnoće i prema Montignacu ne debljaju. Voće je poželjno jesti samo, kao međuobrok. Šećer, alkoholna pića i kavu je potrebno izbjegavati. Prva faza traje 2 do 3 mjeseca. U drugoj fazi potrebno je pridržavati se navika stečenih u prvoj fazi s time da je izbor ugljikohidrata ipak nešto liberalniji, pa je moguće uvesti i namirnice s nešto višim glikemijskim indeksom.

Značajan broj znanstvenih radova o povezanosti razine šećera u krvi i glikemijskog indeksa hrane potvrduju polazne pretpostavke Michaela Montignaca i dokazuju da koncept može biti od velike koristi za osobe s dijabetesom tipa II. Ovaj način prehrane obiluje voćem i povrćem koji osiguravaju vitamine, minerale, fitokemikalije i prehrambena vlakna, sve redom važne sastojke za zdravlje. Dodatan je plus isticanje važnosti unosa jednostruko nezasićenih i višestruko nezasićenih masnih kiselina.

Nedostatak Montignacove metode očituje se u visokom unosu proteina i masti i relativno malom unosu ugljikohidrata, što sa sobom nosi rizik po kardiovaskularni sustav. Osim toga, moguć je nedostatak odredenih vitamina B skupine. Takoder, sam princip i nije tako jednostavan kako se promovira, budući da glikemijski indeks ovisi, medu ostalim, i o načinu kuhanja same hrane. S obzirom da količine nekih namirnica poput mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa, voća i povrća nisu ograničene, metoda krši jedno od temeljnih načela pravilne prehrane - umjerenost.

Southbeach dijeta

Ukoliko tražite planetarno popularnu dijetu koja uz to dijeli naziv sa jednom od najpopularnijih plaža na svijetu, Southbeach dijeta je prava dijeta za Vas. Ovu dijetu kreirao je Dr. Arthur Agatston, a često se promovirala kao suprotnost svim redukcijskim dijetama koje zahtijevaju veliko odricanje. Dijeta donekle podsjeća na Atkinsovu dijetu s razlikom da pravi razliku između masnoća te ograničava unos zasićenih, a potiče unos nezasićenih masnoća.
Dijeta se provodi u 3 faze. Prva faza traje 2 tjedna i zahtijeva izbacivanje ugljikohidrata bogatih škrobom poput kruha, tjestenine, riže, krumpira, voća, peciva i kolača. Tijekom ove faze možete uživati u tri balansirana obroka i nekoliko međuobroka koji bi trebali sadržavati nemasno meso i ribu, jaja, niskomasne sireve, svježe povrće, grahorice i orašaste plodove. Obećava se gubitak 4 -6 kilograma. Druga faza dozvoljava polagano uvođenje voća, cjelovitih žitarica i tjestenine. Uključivanje navedenih namirnica treba vršiti na način da svaki dan odaberete jednu ugljikohidratnu namirnicu i uvrstite je u jedan obrok. Nekoliko dana pričekajte, a zatim, ukoliko nema neželjenih pojava (rasta tjelesne mase), u dnevni jelovnik uključite još jednu ugljikohidratnu namirnicu. Nastavite tako dok u jednom danu ne budete imali 3 ugljikohidratne namirnice u tri različita obroka. Ova faza traje dok ne postignete željenu masu. Treća faza je održavanje željene tjelesne mase i traje cijeli život.

Iako je bolje izbalansirana od dijete dr. Atkinsa, i dalje nema znanstvenih dokaza koji će poduprijeti djelotvornost Soutbeach dijete. Pozitivnim se može ocijeniti isticanje razlike izmedu „dobrih“ i „loših“ masti kao i ''dobrih'' i ''loših'' ugljikohidrata te poticanje na unos voća i povrća te maslinovog ulja. Ipak, senzacionalističko obećanje gubitka 4 - 6 kilograma u 2 tjedna, koliko ono istinito bilo, u nutricionističkim krugovima uglavnom izaziva negodovanje budući da se zdravstveno prihvatljivim drži gubitak 0,5 - 1 kg tjedno.

Sonoma dijeta

Ova popularna američka dijeta, bestseller New York Timesa, dolazi iz Kalifornije, a kreirala ju je dijetetičarka dr. Connie Guttersen, stručnjakinja na području mediteranske, latinoameričke i azijske prehrane.
Sastavni dio ove dijete čini uživanje u nadasve ukusnim obrocima i usvajanje zdravog životnog stil.cssa. Temelji se na jednostavnim smjernicama o količinama i kombinacijama hrane koja bi se svakodnevno trebala naći na tanjurima Sonoma-sljedbenika.
Sonoma dijeta podijeljena je u tri vala.
Val 1 čini prvih deset dana dijete. Tijekom ovog razdoblja osoba se treba riješiti loše navike konzumiranja velikih količina šećera, proizvoda od rafiniranog brašna i ostale kalorične i ''prazne'' hrane koja ugrožava zdravlje i vitku liniju.
Val 2 glavna je faza dijete koja traje do postizanja željene tjelesne mase. Gubitak tjelesne mase sporiji je tijekom Vala 2 u odnosu na Val 1. Tijekom ove faze usvaja se Sonoma pristup hrani s naglaskom na uživanju u hrani.
Val 3 je faza održavanja, a počinje nakon postizanja željene tjelesne mase ili drugih zdravstvenih ciljeva. Tijekom ove faze nastavlja se uživanje u Sonoma-prijateljskim namirnicama, ali su povremeno dozvoljeni i ''mali grijesi'' u obliku snackova i deserata.
Posebna važnost pridaje se kombiniranju pojedine hrane s kvalitetnim vinima. Zbog povoljnog učinka vina na zdravlje kardiovaskularnog sustava autorica smatra da vino treba svakodnevno konzumirati u umjerenim količinama.

Iako Sonoma dijeta ima sve elemente planetarno poznate dijete i koncept usmjeren na zarađivanje novca, njezina je prednost u tome što joj je s nutricionistickog stajališta gotovo nemoguće naći zamjerku. Naime, ova je dijeta kalifornijska inačica mediteranske prehrane, a dobro je poznato da je upravo mediteranska dijeta proglašena za zlatni standard pravilne prehrane od strane mnogih relevantnih institucija uključujuci i Svjetsku zdravstvenu organizaciju.

Dijeta dr. Perriconea

Za razliku od većine popularnih dijeta, dijeta dr. Perriconea ne fokusira se na gubitak tjelesne mase. Umjesto toga, dermatolog Nicholas Perricone tvrdi da je otkrio prehranu i režim uporabe suplemenata i losiona koji omogućuju mladolik izgled i dugotrajniji život.
Dr. Perricone preporuča unos pet obroka dnevno - doručak, ručak, večera i dva međuobroka. Potiče na konzumaciju velikih količina namirnica koje naziva ''superhranom'', a izričito se protivi unosu namirnica koje, kako tvrdi, izazivaju upalne procese. Lista namirnica koje je potrebno izbaciti dugačka je, a uključuje: alkohol, bijeli kruh, brašno, tjesteninu, rižu, pizzu, kavu, pahuljice (izuzev zobenih), govedinu, pačje meso, voćne sokove, grožde, mango, naranče, papaju, groždice, lubenicu, mrkve, kukuruz, grašak, krumpire, buću, kisele krastavce, šećer, gazirane napitke i tvrde sireve.
S druge strane, hrana čiji unos dr. Perricone odobrava i potiče uključuje: divlji losos (nipošto lososa iz uzgoja), tunu, školjke, pastrvu, puretinu, jaja, jogurte, zeleno lisnato povrće, klice, brokulu, šparoge, gljive, paprike, rajčice, bobičasto voće, jabuke, kruške, dinju, avokado, masline, cjelovita zrna ječma, grah, zobenu kašu, orašaste plodove, zeleni čaj, začine, izvorsku vodu (8-10 čaša dnevno).
Dr. Perricone veliki je zagovornik nutraceutika i kozmeceutika. Nutraceutici su vitaminski pripravci ili pripravci koji sadrže tvari porijeklom iz hrane ili bilja, unose se u obliku tableta ili kapsula, a preporuka je da se uzimaju uz doručak i ručak. Kozmeceutici pripravci koji sadrže tvari istoga porijekla, ali se primjenjuju nanošenjem na kožu. Vitaminski pripravci koje preporučuje dr. Perricone osim svih vitamina i minerala sadrže i alfa - lipoicnu kiselinu, l-karnitin, l-glutamin, omega-3 kiseline, ekstrakt koštica grožda te gama linolensku kiselinu.
Uz navedeno, dr. Perricone preporuča barem 20 - 30 minuta tjelesne aktivnosti dnevno.

Učestala konzumacija ribe, nemasnog mesa i mliječnih proizvoda, pravilan odabir masti (prednost se daje nezasićenim masnim kiselinama) i ugljikohidrata (preporuća se odabir ugljikohidrata sa niskim glikemijskim indeksom) te poticanje na visok unos voća i povrća pozitivne su odlike ovog programa prehrane. Ipak, teško je ne primjetiti da je dr. Perricone ponekad predramatičan i često sklon možda i nepotrebno alarmantnim izjavama i zaključcima koje znanost jednostavno ne podupire. Primjerice, u svijetu dr. Perriconea šećer je otrovan, doprinosi razaranju naših organa, zglobova te narušavanju svih tjelesnih funkcija, dok kava uzrokuje preuranjeno starenje, porast rizika od bolesti srca, svaki znani oblik raka i gubitak pamćenja.
Možda će vrijeme pokazati da je dr. Perricone u pravu, a za sada znanost ne podupire njegove teze. Osobe koje žele iskušati ovaj program mogu biti mirne, mala vjerojatnost je da će im naškoditi. Ipak, ukoliko nam je povijest nekakav vodič u životu, onda nažalost moramo prihvatiti činjenicu da traganje Fontanom mladosti dosada nije urodilo plodom.

UN dijeta

Reći da je UN dijeta trenutno popularna u svijetu i kod nas, bio bi preblagi izraz. Nerijetko ju prati cijela obitelj, skupina prijatelja, radni kolektiv, pa i poznate ličnosti izmijenjujući međusobno savjete i recepte. Osim što je jednostavna i lako razumljiva za primjenu, na vrijednosti dobiva zbog pogrešnog mišljenja da je to dijeta Ujedinjenih naroda, dok zapravo u doslovnom prijevodu ona je ''ne-dijeta'' - način prehrane koji bi trebao izazvati promjene metabolizma i trajan gubitak na tjelesnoj masi.

Dijeta traje 90 dana (zbog čega je u svijetu poznata kao 3MD ili 3 Months Diet - Dijeta od 3 mjeseca) i obećava gubitak od 18 do 25 kilograma u tom periodu, bez prevelikih odricanja. Osnovni princip je podjela dijete na proteinski, škrobni, ugljikohidratni i voćni dan koji se uzastopce izmijenjuju i čijeg se je redoslijeda nužno strogo pridržavati. Svaki 29-ti dan je vodeni dan kada se pije samo voda (minimalno 2 litre). Doručak je uvijek isti: voće u paru (2 jabuke, 2 kruške...). Kreće se od proteinskog dana kada je uz meso, ribu, jaja, mlijeko i mliječne proizvode dozvoljeno lagano niskokalorično povrće u velikim količinama, uz zabranu kombiniranja različitih vrsta proteina (npr. mesa i mliječnih proizvoda). Slijedi škrobni dan kada su dozvoljeni grah, grašak, soja, leća, slanutak, integralne žitarice (ove sve namirnice uz škrob sadrže i značajan udio proteina) i krumpir. Tjestenina, peciva, kolači, torte, sladoled i tamna čokolada obilježavaju dan ugljikohidrata dok je posljedni dan u ciklusu voćni dan kada je dozvoljen unos samo voća.
Nakon isteka 90 dana osoba se vraća uobičajnoj prehrani, s time da se idućih 90 dana i dalje doručkuje voće. Teza je da ćete promjenu metabolizma primjetiti ako u tom razdoblju smršavite još 3 kilograma. Ako želite ponovo započeti dijetu to možete učiniti tek nakon pauze od 90 dana.

UN dijeta propagira disciplinu i redovite obroke što je definitivno plus. Osim toga, naglasak je na kvalitetnim namirnicama (uz nekoliko „izleta“ za dušu u obliku kolača i čokolade) i poželjnom načinu njihove pripreme. Dovoljan unos tekućine, važnost voća i povrća, naglasak na maslinovom ulju, ograničen unos soli - sve je to dio pravilne prehrane. Također treba pohvaliti poželjno savjetovanje s liječnikom
UN dijeta promovira gubitak od 18-25 kg u 3 mjeseca što je znatno više od preporučenog gubitka od najviše 1 kg tjedno. Preintenzivan gubitak kilograma za posljedicu ima usporavanje metabolizma, umor, lošu probavu te povratkom na uobičajnu prehranu neminovno rezultira vraćanjem izgubljenih kilograma. Odvajanje proteina i ugljikohidrata nema adekvatne znanstvene potpore. Osim toga, budući da su škrobni, ugljikohidratni i voćni dan jedno te isto - ugljikohidrati, ali u različitim obličima, prehrana je poprilično neizbalansirana i može dovesti do deficita specifičnih mikronutrijenata. Zbog neprimjerenog unosa torti, kolača i čokolade moguće je i povišenje razine šećera u krvi te pojava umora. S obzirom da je doručak najvažniji obrok u danu koji nam mora osigurati energiju za predstojeće napore, voće je skroman i neprimjeren izbor i bolje ga je ostaviti za međuobrok, Nadalje, tjelesna aktivnost, koja čini sastavni dio svake uspješne redukcije dijete, je zapostavljena što je veliki minus. Sve u svemu, UN dijeta se temelji na fiziološki neutemeljenim tvrdnjama i privlačnim obećanjima koja mogu ugroziti zdravlje.

Kombiniranje hrane

Dr. William Howard Hay je 1911. godine predstavio princip po kojemu bi se trebala kombinirati hrana. Princip se zasniva na odvajanju ili sjedinjavanju pojedinih namirnica unutar obroka, a sve s ciljem olakšavanja probave, pravilne apsorpcije i iskorištavanja nutrijenata. I dok se znanstveno objašnjenje na koje se naslanja princip kombiniranja hrane čini poprilično kompliciranim, pravila koja je kreirao dr. Hay, poprilično su jednostavna. Prema njima su:
dobre kombinacije:
1. Visokougljikohidratne namirnice (tjestenina, riža, kruh, škrobne namirnice) + povrće s visokim udjelom vode
2. Visokoproteinske namirnice (meso, riba, orašasti plodovi, mliječni proizvodi) + povrće s visokim udjelom vode

loše kombinacije:
1. Visokougljikohidratne namirnice (tjestenina, riža, kruh, škrobne namirnice) + visokoproteinske namirnice (meso, riba, orašasti plodovi, mliječni proizvodi)
2. Visokoproteinske namirnice + voće
3. Voće + povrće s visokim udjelom vode
4. Voće + visokougljikohidratne namirnice (tjestenina, riža, kruh, škrobne namirnice)
5. Mlijeko i dinja ne bi se trebali kombinirati s ničim, već konzumirati odvojeno od ostalih namirnica.

Kao prednosti kombiniranja hrane mogu se izdvojiti poticanje na unos prirodnih, nepreradenih namirnica te obilja voća i povrća što se definitivno podudara sa osnovnim nutricionističkim postulatima pravilne prehrane. Ipak, tvrdnja da je i bez restrikcija u količini unesene hrane gubitak tjelesne mase osiguran poprilično se kosi sa onime što nutricionistička znanost propagira. Također, otegotna okolnost ovom principu prehrane su stroge restikcije u kombinacijama određenih namirnica, što osobama koje provode dijetu nipošto ne olakšava njeno dugotrajno provođenje.

Mjesečeva dijeta

Mjesečeva dijeta je zapravo jednodnevni post, a tvrdi se da rezultira detoksikacijom organizma, jačanjem imunološkog sustava i gubitkom do 3 kilograma tjelesne mase.
Provodenje dijete je vrlo jednostavno, potrebno je samo, tijekom 24 sata, u razdoblju kada mjesec ulazi u svoju novu fazu, unijeti 3 - 4 litre tekućine, i to nezaslađenih čajeva, prirodnih voćnih sokova i vode. Tijekom ovog 24 satnog perioda, ne smije se konzumirati nikakva kruta hrana, kava, alkohol i mlijeko.
Post rezultira otpuštanjem suvišne tekućine i toksina koje je tijelo nagomilalo uslijed nepravilne prehrane, loše probave ili stresa.
Važno je istaknuti da ovo nije redukcijska dijeta usmjerena ka gubitku kilograma, jer sve što se gubi je nakupljena voda. Gubitak na tjelesnoj masi samo je zadovoljavajuća nuspojava posta.
Ipak, s obzirom da mjesec mijenja svoje faze jednom tjedno, ako se post provodi svaki tjedan, u mjesec dana moguće je izgubiti 10 kilograma. Naravno, ostatak tjedna neophodno je pridržavati se postulata pravilne prehrane.

GI dijeta

GI dijeta predstavlja model prehrane kod kojega se prednost daje namirnicama niskog glikemijskog indeksa, dok se, s druge strane, unos namirnica visokog glikemijskog indeksa nastoji u najvećoj mogućoj mjeri ograničiti. Glikemijski indeks je mjera koja označava intenzitet povišenja razine glukoze u krvi nakon konzumiranja određene hrane. Vrijednost glikemijskog indeksa ovisi o nizu čimbenika, poput vrste ugljikohidrata koja je zastupljena, količine i vrste prehrambenih vlakana koje sadrži, koliko je procesirana ili kuhana, te o prisustvu proteina ili masti.

Nekoliko pravila omogućuje jednostavan odabir namirnica niskog glikemijskog indeksa. Ona upućuju na ograničavanje unosa hrane od bijelog brašna i bijelog šećera. Ova hrana uključuje svu procesiranu hranu koja je bogata navedenim namirnicama. Krumpir također ima visoku GI vrijednost i uputno ga je izbjegavati. S druge strane, hrana bogata prehrambenim vlaknima - cjelovite žitarice, povrće, mahunarke, orašasti plodovi, sjemenke, voće - probavlja se dulje i uzrokuje manji porast razine glukoze u krvi. Isto vrijedi i za cjelovitu neprocesiranu hranu koja sadrži prirodno prisutnu količinu prehrambenih vlakana te koja sporije prolazi kroz probavni sustav što rezultira duljim osjećajem sitosti. Hrana bogata proteinima obično ima nizak GI. Riba, nemasno meso, mliječni proizvodi, mahunarke odličan su odabir hrane s niskim GI. Slično kao i proteini, ni masti ne povisuju značajno razinu glukoze u krvi - ali oprez! Prednost treba dati kvalitetnim masnoćama, poput ulja lanenog sjemena, maslinovog i bučinog ulja, te orašastih plodova. Glikemijski odgovor također ovisi i o kombinaciji hrane koja se konzumira. Složen, raznolik obrok koji sadrži kompleksne ugljikohidrate, proteine i adekvatne vrste masnoća, te bogatstvo prehrambenih vlakana, pružit će umjeren glikemijski indeks. Kombiniranje hrane s visokim glikemijskim indeksom i one s niskim GI uravnotežuje odgovor organizma.

Pravilnim odabirom namirnica s niskom vrijednošću GI izbjegavaju se nagle oscilacije razine šećera u krvi, a smatra se da se tako mogu izbjeći odredene zdravstvene tegobe. Sve je veći broj znanstvenih dokaza koji idu u prilog prehrani s niskim glikemijskim indeksom. Studije ukazuju na učinkovitost prehrane s niskim GI kod dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Znanje o vrijednostima GI može nam pomoći u kontroli razine glukoze u krvi, što može biti dobra strategija prevencije bolesti srca i krvnih žila, povišene razine kolesterola, inzulinske rezistencije i dijabetesa tip II, te debljine.


Ukoliko ni nakon upoznavanja sa principima priloženih dijeta ne znate odgovor na pitanje ''Koju dijetu odabrati?'', sasvim sigurno nećete pogriješiti ukoliko eliminirate one koje nude brza rješenja, one koje sugeriraju izbacivanje čitavih skupina namirnica i one koje nisu zdravstveno prihvatljive tj. one koje mogu iz različitih razloga ugroziti Vaše zdravlje. Svakako svoj odabir raspravite sa stručnjakom i na posljetku, imajte na umu, kilogrami nisu nagomilani preko noći pa isto tako neće niti nestati preko noći.